Ljekovite vrste

KLEKA – JUNIPERUS COMMUNIS

Žilavi zimzeleni grm sa igličastim bodljikavim listovima smještenim po tri u pršljenu. Plodovi se beru početkom jeseni, do zime. Osušeni plodovi se upotrebljavaju kao začin i kao lijek, za dobijanje eteričnih ulja i različitih vrsta rakija. U skandinavskim zemljama od klekinja prave pivo, u Francuskoj vino, a u Njemačkoj posebno sirće.

PATULJASTA KLEKA – JUNIPERUS NANA

Naseljava planinske rudine subalpskog i alpskog pojasa, kako na silikatu, tako i na krečnjaku, pri čemu prekriva velike površine.

MEDVEĐE GROŽĐE – ARCTOSTAPHYLOS UVA-URSI

Niski, polegnuti i puzeći zeleni grm, sa razgranatom stabljikom i sa glatkim debelim i kožastim listovima. Plod je intenzivno crvena i sjajna koštuničava boba. Može da doživi i više od 100 godina. Bobice su jestive, mada im je ukus opor. Lišće ove biljke se suši i upotrebljava za spravljanje čajeva za liječenje bolesti mokraćnih organa (Uvin čaj). Pri sakupljanju čuvati habitus biljke.

HAJDUČKA TRAVA – ACHILLEA MILLEFOLIUM

Sa ovom biljkom srijećemo se na suvim pašnjacima, livadama, poljima, od ravnice pa sve do 1700 mnm. Jestivi su samo mladi listovi koji starenjem postaju gorki. Upotrebljava se i kao začin, jer sadrži eterično ulje. Od osušenih dijelova biljke u cvijetu, spravljaju se čajevi za poboljšanje funkcija jetre, žučnog mjehura, bubrega, dijabetesa i zaustavljanje krvarenja.

SRIJEMUŠ – ALLIUM URSINUM

Jak miris po češnjaku osjeti se i prije nego što ugledamo biljku, a to nam je istovremeno i dobar znak da sa sigurnošću isključimo zamjenu ove biljke sa Đurđevkom, Mrazovcem ili Čemerikom. U nekim krajevima zove se još i „Medveđi luk“, jer ga medjvedi rado jedu poslije zimskog sna, da bi pročistili želudac, crijeva i krv. U vrijeme cvjetanja, višecvjetne polukuglaste, bijele cvasti ostvaruju prekrasan kontrast sa gustim i širokim zelenim listovima. Inače je izvanredno ljekovita biljka.

MASLAČAK – TARAXACUM OFFICINALE

Žuti cvjetni tepih oduševljava nas svakog proljeća, a rijetko ko zna da ta biljka zauzima u narodnoj medicini značajno mjesto, jer pomaže kod oboljenja jetre, žuči, gihta, reume, pročišćava krv, poboljšava probavu. Listovi se sakupljaju prije cvjetanja, korijen u proljeće i jesen, a stabljika za vrijeme cvjetanja. Velika je zabluda i greška u shvatanju ljudi da ova biljka pripada korovu.

JAGORČEVINA – PRIMULA ELATIOR

Višegodišnja biljka čiji su cvjetovi sakupljeni u štitastu cvast, obično nagnutu na jednu stranu. Veoma je rasprostranjena. Korijen, list i cvijet se koriste u narodnoj medicini.

TRAVA OD UTROBICE – GENTIANA  ASCLEPIADEA

Kada procvjeta ova biljka, treba shvatiti da se ljeto bliži kraju, i da počinje jesen. Raste na dubokim svježim zemljištima u prekrasnim bujnim bokorima, a najčešće je nalazimo u svijetlim šumama, rubovima šuma i čistinama šumskim. U narodnoj medicini koristi se korijen koji je žute boje. Zbog nesavjesnog iskopavanja, brojnost ove biljke opada, što je nedopustivo.

ALPSKI KANTARION – HYPERICUM ALPINUM

Optimum za svoj opstanak nalazi na kisjelim zemljištima, a rijeđe na krečnjaku. Dobro podnosi sušu. Upotrebljava se kao ljekovita biljka za spremanje čajnih napitaka.

BOROVNICA – VACCINIUM MYRTILLUS

Razgranati grm visine do 40 cm, često prekriva čitave površine na kisjelom, vlažnom i humusnom tlu. Gornja granica rasprostranjenja je do 2 000 mnm. Svježi plodovi daju najbolje efekte u liječenju mnogih bolesti, mada ne treba zanemariti efikasno djelovanje ove biljke kada je u fazi cvjetanja. Tada se koristi u liječenju dijebetesa. Nekontrolisano sabiranje i sabiranje nedozvoljenim sredstvima su mač nad „glavom“  ovoj izuzetno korisnoj biljci.

KIPROVINA – EPILOBIUM ANGUSTIFOLIUM

Teško je u toku ljeta prošetati u prirodi, a ne sresti se sa ovom veoma dekorativnom biljkom koja se može uspješno koristiti pri pejzažnom oblikovanju površina. Pored toga, može se koristiti u ishrani, a ima primjenu i u narodnoj medicini.

VRANILOVA TRAVA – ORIGANUM VULGARE

Veoma je značajna aromatična i ljekovita biljka, koja je u narodu poznata kao „planinski čaj“. Listovi i cvjetovi imaju aromatičan miris jer sadrže značajan procenat eteričnih ulja. Interesantno je spomenuti porijeklo imena „Vranilova trava“ ili „Vranilovka“. Naime, do otkrića sintetičkih boja  upotrebljavali su je za bojenje vune u crno, uz dodatak zelene galice.

KESTEN – CASTANEA SATIVA

Kesten ili “žir bogova” je listopadno drvo visine 20-30 metara, sa promjerom stabla i do 2 metra. Plod (orašica) spada u nutritivno visokovrijedne namirnice, i koristi se u ishrani. Ljekovita svojstva njegovog cvijeta, lista i kore više su poznata u narodnoj, nego u zvaničnoj medicini. Zbog sadržaja tanina, list i kora služe za spravljanje adstringentnih (stežućih) ljekovitih preparata. List se koristi za prevenciju i saniranje određenih promena na jetri, jer obiluje vitaminom K, koji povoljno deluje i na koagulaciju krvi. Smatra se da potiče iz Male Azije. Kesten je biljka karakteristična za područje kosovskih Prokletija, od Peći do Đakovice, rasprostranjena na visinama od 100 do 1000 mnm.

Galerija fotografija

Biodiverzitet