Hajla

Dok krstarite Pešterom, planina Hajla, jedna od najljepših u regionu, biće vam često u vidokrugu. Na samoj je crnogorsko-kosovskoj granici. Ulogu graničnika imala je često i u prošlosti. Međutim, ona je i spona dvije prirodne cjeline, od kad postoji, ali i ljudi. Hajla  pripada sjevernom dijelu Prokletija, njegov je najviši masiv. Sa zapada je ograničena Bogskom rijekom. Sa juga snažnom Pećkom Bistricom koja se probija prelijepom Rugovskom klisurom. Baš klisurom spuštaju se padine Hajle, donoseći Bistrici više pritoka. Najvažnija je, kažu, Alagina rijeka.

Hajla je sačinjena i od krečnjaka i od vulkanskih silikata, pa je zato reljef raznovrstan, razuđen, oblici svakojaki. Stjenoviti grebeni, prevoji, uvale, doline, visoravni, travnate padine, šume, potoci, još su prilično nepoznati čak i žiteljima Crne Gore.

Hajla ima i „svoje“ drvo: moliku, endemični bor (Pinus peuce) guste, široke, „razbacane“ krošnje. Endemične vrste su i ibrišim karanfil (Dianthus superbus), bjelolisni, sniježni  runolist (Leontopodium nivale), Wulfenija blecicci, … i drugo društvo latinskog imena i prezimena. Hajla je prepuna mirisa. Ne samo trave gdje se nadmeću i lincura, čemerika, jablan, hajdučka trava, jedić, nego i žbunja kleke, šuma crnog i bijelog bora, bora krivulja, jela, smreke, breze.

Cmiljevica

Planina Cmiljevica nalazi se na granici Crne Gore i Kosova, između gradova Berane i Rožaje i rugovskog kraja na jugu. Na obronku planine nalazi se poznato skijalište “Lokve”.
Planina je visoka 1963 m, pitoma je, ima dosta vode, livada, šume. Na katune na Cmiljevici izdižu mještani više sela, udaljenih oko dva sata hoda. Domaćinstva se uglavnom bave stočarstvom, ali uzgajaju i povrće. Na Cmiljevici veoma dobro uspijeva krompir. U dva eko katuna na planini može se uživati u ljepoti planine i u specijalitetima ovog kraja.

Turjak

Planina Turjak, visine oko 1.500 metara, jedna je od najljepših planina na području opštine Rožaje. Prekrivena je mješovitim četinarskim šumama, bogata izvorima i proplancima, a uz obilje snijega ima i veliki broj sunčanih dana. Na Turjaku, osim mnogobrojnih endemskih biljnih, žive i za ove prostore rijetke životinjske vrste: medved, jelen, divlja svinja, kuna i jedna vrsta divokoze.

Moravac

Planina Moravac obuhvata granični pojas između Bihora, Korita i Peštera. Ima obilježja visoravni, s koje se diže više grebena viših od 1500 m, i koja je raščlanjena dubokim riječnim kanjonima, pritokama Lima, osobito prema jugu. Prema sjeveroistoku Moravac se postupno spušta na Peštersku visoravan. Između blagih valovitih grebena ima više zaravni i polja (ujedno i mjesta za ispašu, “planina” u stočarskom smislu): Lađevac, Gutavice, Krivalića polje, Kožarevo polje, Kruščička planina, Čiste livade i dr. Prema jednoj od tih većih zaravni, Bihorci češto ovo planinsko područje, osim Moravac, nazivaju i Lađevac.

Mokra gora

Mokra gora pripada planinskom vijencu Prokletija. Na njoj dominiraju raznovrsni oblici kraškog reljefa: škrape, vrtače, jame, pećine. Biljni i životinjski svijet je veoma bogat.