Juniperus communis
- /
- Katunski put Granični visovi
- /
- Biodiverzitet
- /
- Flora
- /
- Ljekovite vrste
KLEKA – JUNIPERUS COMMUNIS
Žilavi zimzeleni grm sa igličastim bodljikavim listovima smještenim po tri u pršljenu. Plodovi se beru početkom jeseni, do zime. Osušeni plodovi se upotrebljavaju kao začin i kao lijek, za dobijanje eteričnih ulja i različitih vrsta rakija. U skandinavskim zemljama od klekinja prave pivo, u Francuskoj vino, a u Njemačkoj posebno sirće.
PATULJASTA KLEKA – JUNIPERUS NANA
Naseljava planinske rudine subalpskog i alpskog pojasa, kako na silikatu, tako i na krečnjaku, pri čemu prekriva velike površine.
MEDVEĐE GROŽĐE – ARCTOSTAPHYLOS UVA-URSI
Niski, polegnuti i puzeći zeleni grm, sa razgranatom stabljikom i sa glatkim debelim i kožastim listovima. Plod je intenzivno crvena i sjajna koštuničava boba. Može da doživi i više od 100 godina. Bobice su jestive, mada im je ukus opor. Lišće ove biljke se suši i upotrebljava za spravljanje čajeva za liječenje bolesti mokraćnih organa (Uvin čaj). Pri sakupljanju čuvati habitus biljke.
HAJDUČKA TRAVA – ACHILLEA MILLEFOLIUM
Sa ovom biljkom srijećemo se na suvim pašnjacima, livadama, poljima, od ravnice pa sve do 1700 mnm. Jestivi su samo mladi listovi koji starenjem postaju gorki. Upotrebljava se i kao začin, jer sadrži eterično ulje. Od osušenih dijelova biljke u cvijetu, spravljaju se čajevi za poboljšanje funkcija jetre, žučnog mjehura, bubrega, dijabetesa i zaustavljanje krvarenja.
SRIJEMUŠ – ALLIUM URSINUM
Jak miris po češnjaku osjeti se i prije nego što ugledamo biljku, a to nam je istovremeno i dobar znak da sa sigurnošću isključimo zamjenu ove biljke sa Đurđevkom, Mrazovcem ili Čemerikom. U nekim krajevima zove se još i „Medveđi luk“, jer ga medjvedi rado jedu poslije zimskog sna, da bi pročistili želudac, crijeva i krv. U vrijeme cvjetanja, višecvjetne polukuglaste, bijele cvasti ostvaruju prekrasan kontrast sa gustim i širokim zelenim listovima. Inače je izvanredno ljekovita biljka.
MASLAČAK – TARAXACUM OFFICINALE
Žuti cvjetni tepih oduševljava nas svakog proljeća, a rijetko ko zna da ta biljka zauzima u narodnoj medicini značajno mjesto, jer pomaže kod oboljenja jetre, žuči, gihta, reume, pročišćava krv, poboljšava probavu. Listovi se sakupljaju prije cvjetanja, korijen u proljeće i jesen, a stabljika za vrijeme cvjetanja. Velika je zabluda i greška u shvatanju ljudi da ova biljka pripada korovu.
JAGORČEVINA – PRIMULA ELATIOR
Višegodišnja biljka čiji su cvjetovi sakupljeni u štitastu cvast, obično nagnutu na jednu stranu. Veoma je rasprostranjena. Korijen, list i cvijet se koriste u narodnoj medicini.
TRAVA OD UTROBICE – GENTIANA ASCLEPIADEA
Kada procvjeta ova biljka, treba shvatiti da se ljeto bliži kraju, i da počinje jesen. Raste na dubokim svježim zemljištima u prekrasnim bujnim bokorima, a najčešće je nalazimo u svijetlim šumama, rubovima šuma i čistinama šumskim. U narodnoj medicini koristi se korijen koji je žute boje. Zbog nesavjesnog iskopavanja, brojnost ove biljke opada, što je nedopustivo.
ALPSKI KANTARION – HYPERICUM ALPINUM
Optimum za svoj opstanak nalazi na kisjelim zemljištima, a rijeđe na krečnjaku. Dobro podnosi sušu. Upotrebljava se kao ljekovita biljka za spremanje čajnih napitaka.
BOROVNICA – VACCINIUM MYRTILLUS
Razgranati grm visine do 40 cm, često prekriva čitave površine na kisjelom, vlažnom i humusnom tlu. Gornja granica rasprostranjenja je do 2 000 mnm. Svježi plodovi daju najbolje efekte u liječenju mnogih bolesti, mada ne treba zanemariti efikasno djelovanje ove biljke kada je u fazi cvjetanja. Tada se koristi u liječenju dijebetesa. Nekontrolisano sabiranje i sabiranje nedozvoljenim sredstvima su mač nad „glavom“ ovoj izuzetno korisnoj biljci.
KIPROVINA – EPILOBIUM ANGUSTIFOLIUM
Teško je u toku ljeta prošetati u prirodi, a ne sresti se sa ovom veoma dekorativnom biljkom koja se može uspješno koristiti pri pejzažnom oblikovanju površina. Pored toga, može se koristiti u ishrani, a ima primjenu i u narodnoj medicini.
VRANILOVA TRAVA – ORIGANUM VULGARE
Veoma je značajna aromatična i ljekovita biljka, koja je u narodu poznata kao „planinski čaj“. Listovi i cvjetovi imaju aromatičan miris jer sadrže značajan procenat eteričnih ulja. Interesantno je spomenuti porijeklo imena „Vranilova trava“ ili „Vranilovka“. Naime, do otkrića sintetičkih boja upotrebljavali su je za bojenje vune u crno, uz dodatak zelene galice.
KESTEN – CASTANEA SATIVA
Kesten ili “žir bogova” je listopadno drvo visine 20-30 metara, sa promjerom stabla i do 2 metra. Plod (orašica) spada u nutritivno visokovrijedne namirnice, i koristi se u ishrani. Ljekovita svojstva njegovog cvijeta, lista i kore više su poznata u narodnoj, nego u zvaničnoj medicini. Zbog sadržaja tanina, list i kora služe za spravljanje adstringentnih (stežućih) ljekovitih preparata. List se koristi za prevenciju i saniranje određenih promena na jetri, jer obiluje vitaminom K, koji povoljno deluje i na koagulaciju krvi. Smatra se da potiče iz Male Azije. Kesten je biljka karakteristična za područje kosovskih Prokletija, od Peći do Đakovice, rasprostranjena na visinama od 100 do 1000 mnm.