Pješačenje

Iako na Hajli ima odranije markiranih staza, može se reći da je ovo područje “netaknuta zona” za planinare i ljubitelje pješačenja. Utoliko izazovnije. Međutim, kada se odrede ciljevi i konsultuju ljudi na katunima, Čakor i Mokra se lako prelaze stazama i grebenima, ne udaljujući se od vidika koji gledaju na dolinu Lima.

Prije polaska na duže ture dobro provjerite kartu, ili se uputite sa nekim iz katuna ko poznaje sve staze i puteljke. Izvora, česama, potoka ima posvuda, ali ipak pitajte domaćine za preporuku, pokazaće vam najhladnije, najbolje.

Pješačenje u “katunskoj zoni”, na oko 1800 metara nadmorske visine, nije naporno. Ako osjetite umor i zastanete, posle samo nekoliko minuta snaga se vraća. Ali – čemu žurba? Uživajte polako. Zelenilo, brze smjene okruženja i uglova, pogled na prostranstva i zaobljene i udubljene forme, na krovove koliba i bijela stada ovaca, na konje i krave ljepše od “Milkinih”, prolazak kroz bukove i četinarske šume, preko potoka, kroz tepih čupav od borovnica i kleke, ili svilenkast od rosnog poljskog cvijeća – blagoslov su za tijelo, duh i dušu.

Pješačenjem najbolje možete upoznati ove planine i specifičnosti katuna.

.Biciklizam

Na području Plava, Andrijevice, Berana i Rožaja ima dosta atraktivnih markiranih biciklističkih staza. Sela, pa i katuni u ovim opštinama pružaju mnogo staza i makadamskih puteva za uživanje u vožnji bajkingom i za istraživanja terena.

Putevi su na katunskom području šumski i livadski. Vidikovci su brojni, pogledi fantastični, pejzaži zeleni, idilični.

Biciklom se može posjetiti više katuna ili jednostavno krstariti planinama. Možda je najjednostavnije i najlakše asfaltnim putem od Murine stići do Čakora i odatle novim makadamom preko Lijepog dola do Mokre. Za početak. A onda pratite katunski put, i signalizaciju koja je svuda usput postavljena, da se ne zagubite.

 Speleologija

Jame, pećine i okapine na ovom području još nisu istražene. U Mašničkom katunu nalazi se Čavčina jama za koju se pretpostavlja da je veoma duboka. Na putu od sela Rmuš prema Kaludri, u Jočovoj luci, postoji velika pećina, a u Kostrešu je poznata Crvena pećina. Jedina koja je djelimično istražena je Bezimena pećina na obroncima Mokre, na području sela Velika, pa je neki označavaju i kao Velička pećina. Ovu i susjedne mještani nazivaju Tojine pećine.

Bezimena pećina je bila potpuno nepoznata sve do 1985. godine. Ima dva ulaza na 1780 mnv, a ispitano je oko 460 metara kanala.

U glavnom kanalu su tri jezera, a dvorane su pune pećinskog nakita, stalaktita, stalagmita, okamenjenih vodopada i raznovrsnih, neobičnih figura, među kojima se izdvaja kip majke sa djecom. Poseban ukras su svjetlucavi kristali i koralni nakit.