U srednjem vijeku Polimlje je bilo bogato šumama. Raščlanjenost reljefa, povoljna klima i šumski prekrivač omogućavali su da divljač bude mnogobrojna i raznovrsna: bilo je dosta srna, divokoza, medvjeda, divljih svinja, zečeva, jelena, dabrova itd. Topografski nazivi Turija i Turjak upućuju na to da je ovdje u daljoj prošlosti živjelo divlje goveče – tur.

Na Pešterskoj visoravni, pak, šume nema. Rijetki šumarci su tek na obodu ovog carstva trave. Među biljkama ima dosta rijetkih i zaštićenih vrsta, kao i ljekovitih. Na primjer divizma, od davnina poznata po čudotvornom dejstvu; šipurak, od koga se pravi ukusan džem, glog…  Kada je u pitanju fauna, na Pešterskom polju i čitavoj visoravni srijeću se i vrste koje samo ovdje žive i nigdje drugo u svijetu. Takav je – pešterski puž.

Peštera je, bez ograda i međa, pravi raj za stada ovaca, goveda, konja. Na Pešterskoj visoravni se razvio poseban soj ovce pramenke, sjeničko-pešterska ovca. Sjenička ovca uzgaja se u sjevernom dijelu Crne Gore, u zapadnoj Srbiji, na istoku Bosne i Hercegovine.

Veoma je zanimljiv i bogat živi svijet Đalovića klisure. U njoj su pronađene mnoge endemske biljke: Nikolin karanfil, Nikolina zečina, piramidalni zvončić, trolisna skakavica, Deflerova lazarkinja, crnogorska mlječika, velika žutilovka i zvončić. Ovdje uspijeva veliki broj ljekovitih biljaka: bijela rada, divizma, žuta i bijela djetelina, glog, šipurak, rekinja, lijeska, kupina i dr. Na samom ulazu u pećinu rastu endemične vrste – Blagojev jeremičak i javor gluvač. Životinjski svijet u klisuri je takođe raznovrstan, tu su lisice, vukovi zečevi, od glodara mogu se vidjeti miševi, krtice, puhovi, a od ptica kreštalica, svraka, vrana, štiglica, jarebica, jastreb, kobac, sova, poljska ševa, ždralovi. Od gmizavaca sreću se zmije šarka, poskok, smuk, zatim beznogi gušter užak, zelembać. Od vodozemaca daždevnjak, žaba kreketuša.

U Đalovića pećini nema biljaka, ali ima sitnih životinja. U njoj živi obični slijepi miš, tamni slijepi miš i veliki potkovičar. Od paukova kojih ima dosta, poznata vrsta je vučiji pauk. Od insekata najzastupljeniji je red tvrdokrilaca sa brojnim endemičnim vrstama, poznata vrsta je Remyella montenegrina – Leidova buba.