Bihorski ćilim

Svi ćilimi, pa i autentični bihorski, služe za razne stvari pa i za putovanje kroz vrijeme. Ako razumijemo simboliku njihovih boja i motiva, neće nam biti teško da zamislimo život žena koje su ih tkale, njihove želje, snove o ljubavi i sreći. Ćilimi su bili obavezni dio ženske spreme za udaju. Pa i danas u Bihoru poštuje se običaj da djevojka u novi dom nosi i novi ćilim. Zanimljivo je da na ćilimima sa sjevera Crne Gore dominiraju crvena, zelena i crna boja. Osnova ćilima je crvena i ta boja tradicionalno simboliše plodnost. Šare i simboli su iz prirode, motivi iz okruženja: stablo sa granama behara, ruže, kadife, lale, zumbuli, poljsko cvijeće upleteno u vijenac… Tkalje su na ovaj način izražavale  radost, slavile vrijeme ljubavi, dolazak proljeća, rađanje.

Bihorski ćilim je zaštićen na nacionalnom nivou kao nematerijalno dobro. Najveća zbirka ovih ćilima nalazi se u džamiji u Petnjici.

Kuhinja

Osmanlije su na Balkan i u Evropu donijele svoje navike, nove kućne predmete, bogatu kuhinju, pa i običaj ispijanja kafe.

Na području Peštere, kao i u čitavom Polimlju, mnoga orijentalna jela su sastavni  dio lokalne, zajedničke kuhinje. Zajednička su, svakako, i sva jela zasnovana na mlijeku i mlječnim proizvoda, tipična za stočarski kraj.

Alva, baklave, urmašice, ašura, sutlijaš, orijentalne su poslastice koje su ostale omiljene sve do danas.

Poseban običaj i na ovom području je da se u toku mjeseca ramazana priprema iftar, večera na koju se poziva rodbina, komšije i prijatelji. Na bogatoj trpezi su tada posebne čorbe, pite i bureci, ćevapi, ćerviš…  Od slatkiša su tu: kadaif, slatki činbur, ružice, urmašice i drugo.

Kafa je u Tursku dospjela sredinom 16. vijeka. Prva kafana otvorena je u Istanbulu 1554. Lokalitet Kahve upućuje na tradiciju ispijanja kafe u društvu, u kafanama kraj drumova i potom u hanovima.