Pešterska visoravan je čudno prostranstvo. Bez drveta, bez zvuka, naizgled jednoličan pejzaž, poput pustinjskog. Samo što su dine maskirane niskom travom. Ipak, vožnja kroz ovo područje je poseban, uzbudljiv doživljaj. Visoravni nisu prazni prostori. One kriju i otkrivaju neke druge dimenzije, prostorne i vremenske.

Pešterska visoravan je najveća na Balkanu i jedna od najvećih u Evropi. Na nadmorskoj visini od 1150 metara, na površini od 63 km², prostire se jedinstveno, ni sa čim uporedivo područje. Nepregledan pašnjak. Danas na teritoriji Crne Gore, Srbije i Kosova.

Peštersko polje je u novijoj geološkoj prošlosti bilo jezero. Od jezera je ostalo jedino močvarno područje u blizini sela Tuzinje, izvorište najkvalitetnijeg treseta u Evropi.

Reljef visoravni, kraške površi, čine mnogi tipični kraški oblici: vrtače, škrape, jame, pećine, rijeke ponornice.

Otuda i ime visoravni: peštera je stara slovenska riječ koja označava pećinu. Samo na teritoriji Bijelog Polja registrovano je više od stotinu speleoloških objekata.

Ka Pešteru i granici sa Kosovom i Srbijom gravitira područje na kom su gradovi Rožaje, Petnjica, Berane i Bijelo Polje, kao i brojna sela oko većih i manjih vodotoka, pritoka Lima. Oduvijek je ovo izrazito stočarsko područje, pa su obod Peštere i sama visoravan, sa nepreglednim travnatim tepihom, bili pogodni za ljetnju ispašu i katunski način života.

Klima

Ako izuzmemo par ljetnjih mjeseci, Pešter je surovi (sibirski) plato na kom, bez ičega što bi ga zaštitilo, divljaju vjetrovi i mećave. Temperature zimi ovdje padaju i padaju, i do minus 30, pa i minus 40 stepeni. A zime su ovdje – poprilično duge i snjegovite. Neka sela budu mjesecima odsječena od svijeta.

Dakle, na Pešteru vlada specifična umjerenokontinentalna klima. Fenomen hladnoće objašnjava se položajem i reljefom visoravni. Hladni vazduh se spušta s okolnih planina te gomila i zadržava u Sjeničkoj kotlini i Pešterskoj visoravni, i tom prlikom događa se temperaturna inverzija, što dovodi do vrlo niskih temperatura u poljima, a nešto viših na okolnim planinama.

Na obodu Peštere, desetak kolimetara od granice sa Crnom Gorom, nalazi se mjesto Karajukića Bunari, najhladnije u bivšoj Jugoslaviji gdje je januara 2005. godine izmjereno 39,8 stepeni ispod nule.